Znamenitosti
Katedrala sv. Sofije
Katedrala sv. Sofije u Kijevu je izvanredan arhitektonski spomenik iz razdoblja Kijevske Rusi, najveća znamenitost grada Kijeva i prvi spomenik iz Ukrajine koji je upisan na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi, zajedno s obližnjim zasebnim manastirskim kompleksom Kijevo-pečerska lavra.
Trg nezavisnosti
Trg nezavisnosti ili Majdan je glavni i središnji trg u Kijevu. Rasprostire se između Hreščatika i ulica Borisa Gričenka, Sofijevske, Male Žitomirske, Kosteljne, Institutske, Arhitektira Gorodeckoga i bulevara Tarasa Ševčenka. Trg je i jedna od postaja kijevskog metroa.
Trg nezavisnosti ili Majdan je glavni i središnji trg u Kijevu. Rasprostire se između Hreščatika i ulica Borisa Gričenka, Sofijevske, Male Žitomirske, Kosteljne, Institutske, Arhitektira Gorodeckoga i bulevara Tarasa Ševčenka. Trg je i jedna od postaja kijevskog metroa.
Zlatna vrata
Zlatna vrata u Kijevu su jedna od glavnih znamenitosti Kijeva. Sadašnja Zlatna vrata su rekonstrukcija nekadašnjih, koja su oštećena tijekom vremena. Bila su glavni orijentir u drevnom Kijevu i prolaz u staroj gradskoj tvrđavi. Trenutno služe kao muzej. Isti naziv ima obližnje kazalište i postaja Kijevskog metroa. Moderna povijest prihvaća ova Zlatna vrata, kao jedna od tri vrata izgrađena za vrijeme Jaroslava Mudroga. Zlatna vrata su izgrađena u vremenu od 1017. do 1024., otprilike u isto vrijeme kada i Katedrala sv. Sofije. Nakon što je izgrađena crkva Navještenja pokraj vrata, svojim zlatnim kupolama postala je istaknuti orijentir lako vidljiv izvan grada. Od tada, su ova vrata i dobila ime "Zlatna vrata". Na vratima je prolaz visok oko 40 metara i širok 20 metara. Gotovo pola tisućljeća, služio je kao slavoluk, istaknuti simbol u Kijevu. Godine 1982., Zlatna vrata u potpunosti su obnovljena za 1500. godišnjicu Kijeva, iako nema čvrstih dokaza kako su izvorna vrata stvarno izgledala. Godine 1989. sa širenjem Kijevskoga metroa, otvorena je postaja u blizini Zlatnih vrata, koja se tako i zove.
